Mirči:
Da li je ovo dobar pocetak?
Smenio sina, pa poklonio firmu
IZVOR: INDEX.HR
Zagreb -- Marijan Filipović iz Hrvatske, vlasnik firme Finvest koja pravi proizvode od drva odlučio je da fabriku sa 400 zaposlenih daruje - radnicima.
(sxc.hu)
Na pitanje HRT-a da li očekuje da se mnogi povedu za njegovim primerom, Filipović odgovara da očekuje i da ima "daleko imućnijih od mene, da praktično nemaju kome ostaviti, ali ako ostavlju i deci“.
"Svako čini kako je odlučio u svome srcu. Ja sam tako odlučio jer me to usrećuje. Smatram da je najveća sreća u deljenju jer ono što je moje, mogu darovati i drugima, a da nikoga time nisam oštetio", kazao je Filipović.
Marijan Filipović je 1993. godine u privatizaciji kupio firmu Goranprodukt iz Čabra za 12 miliona maraka. Zapošljavao je mlade i obrazovane ljude i ulagao u modernizaciju pogona. Pre nekoliko godina Marijan Filipović upravljanje firmom prepustio je sinu Marinu, ali ga je nedavno smenio jer nije bio vešt u vođenju poslova.
"Doneo sam odluku da veći deo svoje lične imovine ostavljam pre utemeljenoj zadruzi Marijan Filipović. Sve što sam sa svojim saradnicima stekao u prošlih 60 godina, želim vratiti stanovnicima čabarskoga kraja putem zadruge kao funkcionalne i kao preduzetničke organizacije čija će dobit biti korišćena u razvoju ovog kraja. Verujem da će moja deca i njihovi naslednici biti ponosni na ovaj moj čin jer će oni pre biti namireni primerenom otpremninom koju zaslužuju i s kojom će u budućnosti moći pronaći svoj put i ostvariti svoje lične i poslovne ciljeve", kazao je Filipović.
Marijan Filipović je 1993. godine u privatizaciji kupio firmu Goranprodukt iz Čabra za 12 miliona maraka. Zapošljavao je mlade i obrazovane ljude i ulagao u modernizaciju pogona. Pre nekoliko godina Marijan Filipović upravljanje firmom prepustio je sinu Marinu, ali ga je nedavno smenio jer nije bio vešt u vođenju poslova.
"Doneo sam odluku da veći deo svoje lične imovine ostavljam pre utemeljenoj zadruzi Marijan Filipović. Sve što sam sa svojim saradnicima stekao u prošlih 60 godina, želim vratiti stanovnicima čabarskoga kraja putem zadruge kao funkcionalne i kao preduzetničke organizacije čija će dobit biti korišćena u razvoju ovog kraja. Verujem da će moja deca i njihovi naslednici biti ponosni na ovaj moj čin jer će oni pre biti namireni primerenom otpremninom koju zaslužuju i s kojom će u budućnosti moći pronaći svoj put i ostvariti svoje lične i poslovne ciljeve", kazao je Filipović.
Irena:
Bio bi dobar pocetak kad bi novine pocele pisati cinjenice a ne bombasticne naslove. Nijepoklonio tvornicu radnicima nego je prenio vlasnistno na zakladu koju je osnovao prije par godina. Radnicima se nista ne mijenja.
Najveći čabarski poduzetnik Marijan Filipović, vlasnik Finvesta, svu svoju privatnu imovinu i tvrtke prenijet će u vlasništvo zaklade “Marijan Filipović” koju je osnovao prije osam godina s ciljem pomaganja čabarskom kraju.
Svoju sam djecu pristojno podmirio i ostavio sam im dovoljno da i njihovi unuci imaju od čega živjeti. Ostalo ide zakladi u koju sam prije osam godina uložio milijun eura za stipendiranje školaraca i studenata iz čabarskog kraja. Zakladno vijeće obnovit ću mladim, poštenim i moralnim ljudima, a dok sam živ, kao predsjednik Zaklade i dalje ću donositi strateške odluke - ispričao nam je Filipović.
Filipović je poznat kao kralj hrvatske drvne industrije i najveći poslodavac u čabarskom kraju. Prema njegovim riječima, sama tvrtka Finvest ima 800 milijuna kuna aktive, a u Hrvatskoj zapošljava 500-tinjak radnika, plus još 400-tinjak u BiH. Također, u njegovom su vlasništvu i Hoteli Njivice sa 60-ak zaposlenika i 120 sezonaca. Finvest je najveći prerađivač drva na bivšem jugoslavenskom području.
U temelje zaklade ući će hrvatski dio imovine, dok će tvrtka u BiH i dalje samostalno poslovati. Kćerki Katici, kaže, ostavio je zasebnu riječku tvrtku, dok će sin Marinbiti namiren kako je i želio. Marina je, inače, prošlog ljeta smijenio s mjesta predsjednika Uprave društva. - On je želio seliti kapital u turistički dio, a ja sam bio protiv, bez obzira što su proizvodni centri poslovali s gubitkom. Ne možemo samo gledati na profit, moramo gledati na ljude - kaže Filipović.
Zaklada će, prema njegovim riječima, poslovati kao i tvrtka i bit će profitabilna. Međutim, kako i stoji u statutu, sva će dobit ostajati Gradu Čabru i njegovim žiteljima.
- Upravljat će Zakladno vijeće, za poslovni dio imat ćemo menadžere i ja ću biti osobni izbornik svih ljudi. Dobit će se ulagati u projekte važne za ovaj kraj, kao što su proizvodnja energije, tehnologija, turizam - nabraja Filipović.
- U vrijeme komunizma proglašavali su me restauratorom kapitalizma, a sada me proglašavaju restauratorom socijalizma. To nije istina. Puno sam radio i postigao, a ono što sam stekao želim vratiti ovom kraju i njegovim stanovnicima - kaže Filipović.
Mima:
Bilo bi to dobro ako je radnicima dao pristojne plate, jer otkuda mu tolika dobit da namiri i praunuke da mogu pristojno ziveti. Pretpostavljam da radnici rade za neku sicu. Bilo bi mi drago da nisam u pravu.
Vuki:
Nekoliko različitih pitanja:
1. Mimino pitanje: Da li je zaradio tako mnogo zato što je bijedno plaćao radnike?
2. Napravio je dobar posao i zna da ga radi i ima perspektivu. Koliko sam pročitao ambicija mu je da firmom, koja postaje zaklada, upravlja neki odbor, a da profit ostaje gradu. OK. Kako se kontroliše potrošnja tih para od strane opštine?
3. Zašto bi dao fabriku na upravljanje radnicima? Samoupravljanje? Koliko znam taj utopistički socijalistički poduhvat kod nas nije uspio. Radnici bi izabrali nekoga da njima upravlja. Taj bi manipulirao Radničkim savetom i maznuo lovu na neki od načina.
4. Pitanje je dakle tko i kako upravlja profitom? Ako pustiš da radnici odlučuju o tome - većina bi podelila pare. Ako si vlasnik firme i odlučiš da profit ne zadržiš za sebe - prvi će radnici reći da si budala. A pošto si očigledno čudak, ne obazireš se na to i radiš po svom. Odlučio si da podeliš radnicima deo profita a deo ulažeš u razvoj i razne rezervne fondove.
5. Ako bi odlučio da radnici upravljaju profitom - kako bi se radnici i samoupravljači poneli? Da li bi kao upravljači profitom težili da što manje plate sebe kao radnike ili bi tražili da imaju što veću platu? Šta mislite za šta bi se radnici opredijelili? Sukob između rada i kapitala.
6. Znajući sve to mudri Filipović odlučuje da neće dati fabriku radnicima jer bi je oni sa svojim protivrječnim interesima (radnik - samoupravljač) uništili. Zna i on za dobrotvore i filantrope kao i za utopiste tipa Robert Oven i Edvard Kardelj. Odlučuje da upravlja viškom vrijednosti tako što ga neće uzeti a neće ga ni dati radnicima. Ulagaće u dobrobit zajednice ne pitajući radnike. Zakladnim upravljanjem gledaće da obezbedi da menadžeri dobro upravljaju i razvijaju firmu, a da upravljači zaklade kontrolišu za-zajednicu-korisne projekte i njihovo izvođenje.
rekao bih da će biti interesantno pratiti dalji tok eksperimenta. Na primer, šta će biti sa upravljanjem kad on umre?
Mada mu želim da dugo poživi.
1. Mimino pitanje: Da li je zaradio tako mnogo zato što je bijedno plaćao radnike?
2. Napravio je dobar posao i zna da ga radi i ima perspektivu. Koliko sam pročitao ambicija mu je da firmom, koja postaje zaklada, upravlja neki odbor, a da profit ostaje gradu. OK. Kako se kontroliše potrošnja tih para od strane opštine?
3. Zašto bi dao fabriku na upravljanje radnicima? Samoupravljanje? Koliko znam taj utopistički socijalistički poduhvat kod nas nije uspio. Radnici bi izabrali nekoga da njima upravlja. Taj bi manipulirao Radničkim savetom i maznuo lovu na neki od načina.
4. Pitanje je dakle tko i kako upravlja profitom? Ako pustiš da radnici odlučuju o tome - većina bi podelila pare. Ako si vlasnik firme i odlučiš da profit ne zadržiš za sebe - prvi će radnici reći da si budala. A pošto si očigledno čudak, ne obazireš se na to i radiš po svom. Odlučio si da podeliš radnicima deo profita a deo ulažeš u razvoj i razne rezervne fondove.
5. Ako bi odlučio da radnici upravljaju profitom - kako bi se radnici i samoupravljači poneli? Da li bi kao upravljači profitom težili da što manje plate sebe kao radnike ili bi tražili da imaju što veću platu? Šta mislite za šta bi se radnici opredijelili? Sukob između rada i kapitala.
6. Znajući sve to mudri Filipović odlučuje da neće dati fabriku radnicima jer bi je oni sa svojim protivrječnim interesima (radnik - samoupravljač) uništili. Zna i on za dobrotvore i filantrope kao i za utopiste tipa Robert Oven i Edvard Kardelj. Odlučuje da upravlja viškom vrijednosti tako što ga neće uzeti a neće ga ni dati radnicima. Ulagaće u dobrobit zajednice ne pitajući radnike. Zakladnim upravljanjem gledaće da obezbedi da menadžeri dobro upravljaju i razvijaju firmu, a da upravljači zaklade kontrolišu za-zajednicu-korisne projekte i njihovo izvođenje.
rekao bih da će biti interesantno pratiti dalji tok eksperimenta. Na primer, šta će biti sa upravljanjem kad on umre?
Mada mu želim da dugo poživi.
Нема коментара:
Постави коментар